Svojstva etera dijele se na fizikalna i kemijska svojstva. Općenito, njihova su kemijska svojstva relativno stabilna, kao što je navedeno u nastavku:
Fizička svojstva
Stanje i miris: Na sobnoj temperaturi samo su dimetil eter i metil etil eter plinovi; većina etera su bezbojne tekućine karakterističnog mirisa.
Točke taljenja i vrelišta: Budući da molekule etera ne mogu formirati vodikove veze, njihova su vrelišta mnogo niža nego kod alkohola s istim brojem atoma ugljika i bliska onima alkana slične molekularne težine.
Topljivost: Lako topljiv u organskim otapalima. Niži eteri su donekle topljivi u vodi, dok su viši eteri slabo topljivi. Ciklički eteri poput tetrahidrofurana i 1,4-dioksana, zbog izloženih atoma kisika, mogu stvarati vodikove veze s vodom i potpuno se miješaju s vodom.
Gustoća: Većina etera ima manju gustoću od vode i zapaljive su tekućine; njihove pare mogu sa zrakom stvarati eksplozivne smjese.
Kemijska svojstva
Eteri (osim cikličkih etera) općenito su kemijski inertni, s nešto nižom stabilnošću od alkana. Stabilni su na alkalijske metale, jake baze, oksidante i redukcijske agense. Oni ne reagiraju s metalnim natrijem na sobnoj temperaturi, stoga se metalni natrij često koristi za sušenje etera, što ih čini prikladnima kao organska otapala.
Njihove karakteristične reakcije uglavnom uključuju:
Stvaranje ganatnih soli: atom kisika u eterskoj vezi ima usamljeni par elektrona, koji može djelovati kao slaba baza za spajanje s koncentriranim jakim kiselinama (kao što su koncentrirana sumporna kiselina i koncentrirana solna kiselina) u obliku ganatnih soli, čime se otapa u koncentriranim jakim kiselinama. Ovo se svojstvo može koristiti za odvajanje i identifikaciju etera od alkana/haloalkana; također može reagirati s Lewisovim kiselinama kao što su bor trifluorid, aluminij triklorid i Grignardovi reagensi da bi se formirale ganatne soli.
Cijepanje eterske veze: Pod uvjetima zagrijavanja, eteri mogu reagirati s halogenovodičnim kiselinama, prekidajući etersku vezu i formirajući alkohol i haloalkan; ako je halogenovodična kiselina u suvišku, stvoreni alkohol će nastaviti reagirati dajući dvije molekule haloalkana. Reaktivnost je općenito HI > HBr > HCl.
Auto-oksidacija: Eteri kao što je dietil eter, nakon produljenog izlaganja zraku i svjetlu, stvarat će ne-hlapljive eksplozivne perokside. Zaostali peroksidi tijekom destilacije mogu izazvati eksploziju. Prije upotrebe etera pohranjenih dulje vrijeme potrebno je ispitati razinu peroksida; ako se otkrije pozitivan rezultat, eter se mora tretirati prije uporabe.
Posebna svojstva cikličkih etera: ciklički eteri (kao što su epoksidi) pokazuju deformaciju prstena, što ih čini kemijski reaktivnijima. Mogu proći kroz-reakcije otvaranja prstena pod kiselom ili baznom katalizom i reagirati s različitim nukleofilima.